Visoko ugljikohidratna dijeta
nastala po uzoru na piramidu zdrave prehrane izdanu 1992 godine od U.S.D.A. ( U.S. Department of Agriculture)

piramida klasificira hranu u pet grupa

• kruh, žitarice, riža , tjestenina
• voće
• povrće
• mlijeko i mliječni proizvodi
• meso, riba, jaja, orašasti plodovi

bazirana na općenitoj raspodjeli od 50% ugljikohidrata, 20% proteina, 30% masti i dnevnom unosu od 2800 kcal

Proteinska dijeta

početak primjene 60-ih godina kod body buildera, kasnije je razvio dr.Atkins (Atkins diet)

- zasniva se na izbacivanju ugljikohidrata (do 50 grama) te dovođenju organizma u stanje ketoze

ketoza
- pojava nakupljanja ketona, odnosno organskih kiselina nastalih metabolizmom masti (aceton). 
Stanje u kojem sportaš svu energiju dobiva iz masti i proteina
- karakteristike-pomanjkanje snage i koncentracije, agresivnost, umor
- preporuka punjenje ugljikohidratima svaki četvrti dan, obavezno konzumiranje puno tekućine zbog diuretičkog djelovanja proteina te dodatni unos kalcija

Zona

- Zone diet, Searsova metoda ili dijeta 40-30-30 je način prehrane koju je razvio dr. Barry Sears
- dijeta se temelji na kombiniranja namirnica po principu 40% ugljikohidrati, 30% proteini, 30% masti
- kontrola lučenja inzulina i spriječavanje hipoglikemije baziranjem prehrane na konzumiranju ugljikohidrata sa puno vlakana sa niskim GI (voće, povrće, mahunarke)
- izbacivanje visoko procesirane hrane od bijelog brašna, riže i šećera
- uzrada obroka na bazi proteina, uzimajući gram kao mjeru ugljikohidrata se treba uzeti 1.33 puta više od proteina
- carbophobia- pojam koji podrazumijeva strah od konzumiranja ugljikohidrata

PRAVILA BALANSIRANE PREHRANE

• približno odrediti dnevni unos kalorija potreban za održanje tjelesne težine
• izbjegavanje praznih ugljikohidrata (industr. šećer), zamijeniti ih složenima niskog GI koji puno dugotrajnije opskrbljuju organizam energijom i ne debljaju kao jednostavni
• konzumacija proteina visoke BV koji osiguravaju organizmu sve potrebne aminokiseline
• izbjegavanje masnoća i prijelaz na namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, upotreba hladno prešanih ulja
• baziranje prehrane na svježem voću, povrću i integralnim žitaricama u svrhu osiguranja svih potrebnih vitamina i minerala
• povećanje frekvencije obroka sa standardna tri na pet, šest dnevno
• povećanje balastnih tvari, vlakana u prehrani u koji čine bitan faktor za normalnu probavu
• na svakih 1000 kcal konzumirane hrane unijeti minimalno 1 litru tekućine